Osvrt na izlet
KOPAČKI RIT 4. 11. 2023.
Mi Linići volimo planinarenje! Imamo samo dva prigovora zbog kojih planinarenje nije idealno. Prvi je taj što se rano ustaje, a drugi što se ide uzbrdo 😀 Pa kad smo pročitali najavu izleta s ukupno 20 metara razlike u nadmorskoj visini jednostavno smo se morali pridružiti.
No dio s ranim ustajanjem nismo mogli izbjeći. Buđenje prije pet, brzinsko slaganje sendviča i već smo kasnili. Srećom, u to rano doba subotom nema gužve u prometu. Okupljanje je bilo u 6 sati, a polazak u 6:15. Mi stižemo u 6:14, taman na vrijeme da u trku ubacimo ruksake u prtljažnik autobusa i izlet može početi.
U vožnji promatramo kako se pogled na kišni Zagreb pomalo zamjenjuje sunčanim ravnicama Slavonije i u šali se pitamo je li vodičici Petri ponestalo planina pa nas vodi na ravno. U Kopački rit stižemo posve razbuđeni i spremni za šetnju. Nakon što smo poslušali kratki uvod u Prijemnom centru Kopačevo gdje su nas uvjerili da nema komaraca (i predložili su da se ne dolazi ljeti jer ih tad ima hrpetina), i kupili suvenire ;), hodamo po prekrasnoj uzdignutoj drvenoj šetnici do pristaništa na jezeru Sakadaš gdje nas čeka brod na solarni pogon. Iako je sunčano, tijekom vožnje kanalom bilo je poprilično hladno. Izgledalo je kao da je i kormoranima i sivim čapljama isto malo hladno jer su bili okupljeni na dijelovima obale gdje su se mogli sunčati. Par orlova, koji su letljeli visoko iznad nas, izgledao je kao da im apsolutno ništa ne smeta. Oni su super kraljevi(ce) Dunava i Drave.
Nakon vožnje krećemo na najzatjevnijji dio ovog našeg nizinarskog izleta, staza duljine 13-ak km do dvorca Tikveš kroz šarene jesenje prizore. Vidjeli smo i nekoliko labudova kako se bijele u rukavcu zelenom. Sigurno se i njima svidjelo u Kopačkom ritu kada su odlučili produžiti boravak prije no što odlete na jug u toplije krajeve. Šetnju smo iskoristili da popričamo o svemu o čemu inače ne stignemo pričati i odigramo toothpaste (to je kaladont samo na engleskom i samo sa zadnjim slovom(mi smo to sami izmislili)). Staza je bila jako dobra uz samo par blatnih dijelova koje smo savladali bez poteškoća. Otprilike zadnji kilometar staze već pomalo posustajemo, ali ustrajemo i uz umor u mišićima stižemo do lijepo obnovljenog dvorca.
Brzinski fotosession kod dvorca, a onda nas autobus odvozi do lovačkog doma gdje uživamo u slavnom baranjskom gostoprimstvu, čorbancu (ili vege opciji) i slasnim palačinkama. U vožnji iz parka pozdravljaju nas jeleni koji nisu izgledali nimalo zabavljeni svjetlima našeg autobusa. Nakon kraćeg spavanca otkrivamo da se ispraznio mobitel (kao da je netko to tako namjestio) pa se zabavljamo izradom origami irisa, žabica i srčeka sve do povratka u Zagreb.
Ne možemo se složiti koji nam je dio ovog fantastičnog izleta bio najdraži. Kćeri se jako svidjelo kad smo stigli u Kopački rit i pozdravili su nas PSI vodiči, a ponosnom ocu kada mu je kćer u vožnji na povratku rekla da je provela predivan dan. Neprocjenjivo!
Lijep pozdrav svim velikim i malim šetačima od Linića i vidimo se opet (možda već na idućem obiteljskom izletu 2.12. kad će se hodati samoborskim gorjem)!
Tajana i Sanjin L.
