Planinarski vaskulitis
Neugodan osip koji može iznenaditi i iskusne planinare
Nakon višesatnog planinarenja mnogi očekuju umor, bolne mišiće ili pokoji žulj. No pojedine planinare može iznenaditi i pojava crvenog osipa na potkoljenicama. Iako na prvi pogled može izgledati zabrinjavajuće, riječ je o stanju koje se naziva planinarski vaskulitis.
Planinarski vaskulitis (engl. Exercise-Induced Vasculitis, Golfer’s Vasculitis ili Hiker’s Rash) benigno je stanje kože koje se javlja nakon dugotrajnog hodanja, planinarenja, trčanja ili drugih aktivnosti koje uključuju višesatno opterećenje nogu. Najčešće se pojavljuje kod žena starijih od 50 godina, osobito tijekom toplijih dana i nakon dugotrajnog boravka na nogama.
Zašto nastaje?
Tijekom dugotrajnog hodanja dolazi do povećanog protoka krvi kroz mišiće nogu, širenja sitnih krvnih žila kože te zadržavanja krvi u potkoljenicama zbog djelovanja gravitacije. Istodobno raste i temperatura kože. Kod osjetljivih osoba takvi uvjeti mogu izazvati prolaznu upalu sitnih krvnih žila kože, što rezultira pojavom karakterističnog osipa.
Smatra se da važnu ulogu imaju dobne promjene krvnih žila, hormonalne promjene nakon menopauze, blaga venska insuficijencija te dugotrajno opterećenje nogu.
Kako izgleda?
Simptomi se obično pojavljuju nekoliko sati nakon aktivnosti ili sljedećeg dana. Najčešći znakovi su:
- crvenilo potkoljenica,
- mrljasti osip,
- osjećaj topline kože,
- svrbež ili pečenje,
- povremeno blaga oteklina.
Karakteristično je da su promjene obostrane i simetrične te se najčešće pojavljuju na potkoljenicama. Često su izraženije iznad linije čarapa, što može biti važan dijagnostički znak.
Unatoč izraženom izgledu kože, opće stanje osobe ostaje dobro. Nema povišene tjelesne temperature niti drugih sistemskih simptoma.
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnoza se najčešće postavlja na temelju karakteristične kliničke slike i podatka da su se promjene pojavile nakon dugotrajnog hodanja ili planinarenja.
Laboratorijske pretrage uglavnom nisu potrebne kod tipičnih slučajeva. Međutim, ako se promjene često ponavljaju, traju neuobičajeno dugo ili su praćene drugim simptomima, dermatolog može preporučiti dodatnu obradu radi isključivanja drugih oblika vaskulitisa.
Koje bolesti mogu nalikovati planinarskom vaskulitisu?
Planinarski vaskulitis potrebno je razlikovati od:
- bakterijske infekcije kože (celulitisa),
- kontaktnog dermatitisa,
- urtikarije izazvane naporom,
- venske insuficijencije,
- sistemskih vaskulitisa.
Za razliku od infekcije kože, planinarski vaskulitis gotovo uvijek zahvaća obje noge i nije praćen povišenom tjelesnom temperaturom.
Liječenje
Budući da je riječ o benignom i samoograničavajućem stanju, liječenje je uglavnom simptomatsko. Preporučuje se:
- odmor,
- podizanje nogu tijekom odmora,
- kraći odmori tijekom planinarenja, idealno svakih sat vremena,
- hladni oblozi,
- dobra hidracija,
- lokalne umirujuće kreme po potrebi.
U većini slučajeva promjene se povuku tijekom nekoliko dana, iako ponekad blaga pigmentacija može zaostati nekoliko tjedana.
Može li se spriječiti?
Osobama koje su već imale planinarski vaskulitis preporučuje se nekoliko jednostavnih preventivnih mjera:
- nošenje kompresijskih čarapa tijekom planinarenja,
- redoviti unos tekućine,
- izbjegavanje pregrijavanja,
- kraći odmori tijekom dugih tura,
- rashlađivanje nogu nakon aktivnosti.
Kompresijske čarape smatraju se jednom od najučinkovitijih mjera prevencije jer poboljšavaju venski povratak i smanjuju zadržavanje krvi u potkoljenicama.
Dobra prognoza
Iako izgled osipa može izazvati zabrinutost, planinarski vaskulitis nije opasno stanje i ne ostavlja trajna oštećenja kože ili krvnih žila. Ipak, kod dijela osoba može se ponovno javiti tijekom budućih planinarskih izleta ili drugih aktivnosti koje uključuju dugotrajno opterećenje nogu.
Prepoznavanje ovog stanja omogućuje izbjegavanje nepotrebne zabrinutosti i pravodobno provođenje jednostavnih mjera koje će planinarima omogućiti da i dalje uživaju u boravku u prirodi.
Dubravka Matančević
