HPD RUNOLIST VAS POZIVA

Prijave za izlet

Glavnom vodiču izleta: Ivana Bara (098/406770); Daniel Bara (095/5041496, bara.daniel777@gmail.com)

• broj pomoćnih vodiča bit će određen sukladno broju prijavljenih sudionika izleta
• krajnji rok za prijavu je srijeda 05.04.2023. u 20h
• prijave isključivo putem WhatsApp-a ili e-maila glavnog vodiča.
• prilikom prijave navesti: ime i prezime, kontakt broj mobitela, naziv društva ukoliko dolazite iz drugog društva
• za izlet se plaća predujam u iznosu od 27 EUR-a, s kojim osiguravate mjesto na izletu, te je potrebno imati plaćenu članarinu za 2023. godinu. Cijena ne uključuje: troškove osobnih narudžbi, ulaznice u muzeje i druge kulturno povijesne objekte koji se posjećuju prema želji i sve što nije uključeno pod stavkom »cijena uključuje; ulaznicu za park cvijeća Mozirski gaj – 6€ po osobi (grupna ulaznica, plaćanje na licu mjesta)
• Uplata se može obaviti u prostorijama društva svaku srijedu do 12.04.2023. od 19 – 20 sat ili po dogovoru s glavnim vodičem.

·        U skladu s čl. 13 Pravilnika o pripremanju, organiziranju i vođenju izleta Društva, u slučaju da prijavljeni sudionik otkaže sudjelovanje na izletu nakon roka za prijavu predujam se ne vraća, osim u slučaju ako se mjesto popuni drugom osobom ili okolnosti za koje Organizator izleta zaključi da su opravdane. Isto tako ako prijavljeni sudionik izleta otkaže sudjelovanje na izletu nakon roka za prijavu, a iz nekog razloga nije platio predujam, dužan je participirati u troškovima prijevoza kako ne bi došlo do neplaniranog povećanja troškova ostalih sudionika.

Težina izleta:

Predviđeno trajanje hodanja je cca 5 sati s uključenim pauzama,  cca 10 km.  Visinska razlika cca 250 m.

Zahtjevnost izleta-ture:

Kondicijska:       K2 –  UMJERENO, između 5 i 7h hoda, visinska razlika od 500 do 1000 m

Tehnička:           T1 – NEZAHTJEVNO; hodnja, bez upotrebe ruku i pomagala

Obavezna oprema

·        Planinarska, osobna i zdravstvena iskaznica.

·        Pričuvna obuća i odjeća za autobus

·        Gojzerice, gamaše, štapovi, naglavna svjetiljka, zamka, mobitel

·        Odjeća primjerena vremenskim uvjetima  (kapa koja pokriva uši, rukavice, …) te kompletna presvlaka.

·        Voda minimalno 2l, nešto za pojesti putem i za vrijeme pauze (iz ruksaka). 

·        Vodič prije polaska na izlet može provjeriti opremu svih sudionika izleta; ako netko nema opremu u skladu sa zahtjevima iz najave izleta, vodič može takvoj osobi uskratiti sudjelovanje na izletu.

Prehrana/opskrba

Za vrijeme trajanja izleta prehrana iz ruksaka, u samoj Logarskoj dolini ima restorana i planinarski dom koji su u potpunosti opskrbljen hranom i pićem.

Plan puta:

·        06:15 Okupljanje na parkiralištu – istočna strana KD Vatroslav Lisinski, Trnjanska cesta

·        06:30 Polazak

·        09:00 Dolazak u park cvijeća Mozirski gaj, razgledavanje

·        11:30 Polazak prema Logarskoj dolini

·        12:30 Dolazak u Logarsku dolinu, ručak u nekom od restorana ili po želji obilazak prirodnih znamenitosti u Logarskoj dolini:

• • Slap Rinka;
  • Palenk slap (pokraj hotela Plesnik);
  • Brložnički slapovi;
  • Rastovški slap (od ceste ima oko 15 min pješačenja po livadi);
  • izvor Črne (drugi izvor Savinje)

·        17:30 Okupljanje i polazak

·        20:00 Očekivani povratak u Zagreb

Ruta: Polazak iz Zagreba u 6:30 sati. Ugodno putovanje prema Sloveniji gdje ćemo putem nakon cca 1 sat vožnje napraviti kraću pauzu za kavu. Nakon toga dolazimo u park cvijeća Mozirski gaj gdje ćemo provesti vrijeme za uživanje u ljepoti cvijeća te brojnih etnografskih objekata: seljačke kuće, spremišta za žito, kovačnice, pčelinjaka, mlina, kapelice Sv. Valentina… Slijedi nastavak putovanja u smjeru Solčave, te dolazak u Logarsku dolinu. Logarska dolina je jedna od najljepših europskih alpskih ledenjačkih dolina sa ravnim dnom kojeg okružuje vijenac planinskih vrhova preko 2000 metara. Ujedno je poznata kao klimatsko lječilište baš zahvaljujući svom geografskom položaju i bujnim zelenilom koje ju okružuje. Po dolasku u ovaj raj na zemlji slobodno vrijeme za šetnju prirodom, posjet Palenk slapu, Brložničkim slapovima (4 slapa), Rastovškom slapu, izvoru Črne ili ručak u jednom od hotela / restorana.

U dogovoreno vrijeme odlazak autobusom do kraja Logarske doline gdje se nalazi vodopad rijeke Savinje “Rinka”. Do samog vodopada potrebno je 30-ak minuta laganog hoda. Slobodno vrijeme do oko 17:30 sati kada je predviđen polazak prema Zagrebu. Dolazak na mjesto polaska u večernjim satima.

Zanimljivosti:

Logarska dolina – Uz Robanov kut i Matkov kut, Logarska dolina je jedna od triju dolina Solčavskog kraja. To je alpska ledenjačka dolina smještena u Kamniško-Savinjskim Alpama Zgornje Savinjske doline i nazivno se dijeli na donji dio Loga (mokri, ilovasti travnati svijet), srednji dio Plesta (pretežno šumoviti svijet) i gornji dio Logarskog kota (šumovito-šljunkoviti svijet). Samostalna domaćinstva u dolini imaju ukupno 35 stanovnika. Dolina je zaštićena kao krajobrazni park 1987. godine, a prostire se na 24 km².

Logarsku dolinu okružuju vrhovi Strelovec (1763 m), Krofička (2083 m), Ojstrica (2350 m), Lučka baba (2244 m), Planjava (2394 m), Brana (2252 m), Turska gora (2251 m). ), Mrzla gora (2203 m). Završava zabatom ispod grebena Okrešelj, gdje izvire najduža slovenska rijeka Savinja (3 °C) na visini od 1280 m, a u nekoliko slapova donji Rinki pada u plitak bazen i dalje bujičnim potokom kroz Logarska dolina. Kroz dolinu vodi oko 8 km duga poučna pješačka staza koja vodi pored znamenitosti: izvora potoka Črne, drvene riže, jasena, Oglarske kolibe i sve do slapa Rinka u Logarskom kotu. Zimi postoje staze za skijaško trčanje (~15 km).

Logarska dolina je tektonskog podrijetla, nastala tektonskim pukotinama u matičnoj stijeni – raznim vapnencima. Posljednji važan oblikovatelj doline bio je ledenjak. Iz razdoblja glacijacije najviše tragova imamo iz najmlađe geološke ere, pleistocena. Led, koji je počeo puzati niz padinu do dna gornjeg dijela doline, krenuo je zatim niz dolinu i polako je ispunjavao. Pritom je mljeo zemlju i odnosio kamenje s okolnih padina, što je uglavnom uzrokovalo proširenje doline. Kao trag, ledenjak je za sobom ostavljao nataloženi materijal nakon svakog otapanja. Za glacijalne naslage karakteristične su velike stijene – gromade. Možete ih vidjeti po cijeloj dolini, mnoge s lijeve strane ceste prije nego što stignete do ulaza u dolinu. Morena je aplicirano kamenje različitih veličina, koje se od ostalih naslaga razlikuje po rastresitosti i nerazvrstanosti. Nalazi se iznad farme Logar, odakle se pruža uz padinu do Jezera. Susrećemo ga čak 200 m iznad dna doline, što nam pokazuje najviše stanje leda, kada su se ledenjaci iz Matkova kota i Logarske doline spojili i zaustavili Socka, uska dolina prema Solčavi. Ledenjak se pregradio i tako podebljao. Iza morene, koju je ledenjak koji se povlačio ostavio u donjem dijelu doline, nastalo je jezero. Ovdje se taložila trakasta jezerska glina koja danas čini veći dio Loga. Ovim je djelovanjem ledenjak isklesao dolinu u njenom današnjem obliku. Karakteristični su kameni pragovi i iznad njih potoci iz kojih se u slapovima slijevaju potoci prema ravnijoj dolini.

Tri stabla obilježavaju Logarsku dolinu. Uz cestu na početku doline raste logarska lipa u opsegu od gotovo 5 metara, a nekoliko kilometara dalje Plesnikov brest u opsegu od 370 centimetara. Treći div je stablo ariša u Klemenča jami, staro između 200 i 300 godina.

Drvene žitnice dio su baštine Solčavske i Zgornje Savinjske doline. U njima se spremala hrana, posebno žitarice, a ponegdje se koriste i danas. U Logarskoj dolini možete ih vidjeti tri: na ulazu u dolinu, na gospodarstvu Logar ili onom gdje djeluje Turističko-informacijski centar Logarska dolina.

Kuća Logar (majeria) u Logarskom kotu, sagrađena od smrekovih trupaca, sačuvala je svoj izvorni izgled iz 1930. godine. Danas djeluje kao Planšarija Logarski kot, u kojoj je dostupna domaća hrana i proizvodi solčavskih gospodarstava. Ulaz u dolinu za motorna vozila se naplaćuje, a za sva ostala (uključujući i električna vozila) ulaz je besplatan!

Slap Rinka jedan je od najviših slapova sa slobodnim padom u Sloveniji. Voda za njega dotječe s područja Okrešlja. Zatim teče preko manjih kamenih razina u obliku slapova i brzaka do tektonsko-glacijalne razine, gdje se veličanstvenim lukom visokim 90 m obrušava u amfiteatarnu kotlinu ispod orlovog gnijezda. Ubrzo se gubi u šljunku ispod Okrešlja. Rinka je zbog svoje veličanstvenosti i visine spomenik prirode od 1987. godine. Do slapa vodi Logarska staza koja ujedno predstavlja njegov najljepši i najposjećeniji dio. Planinska staza vodi pored slapa na Okrešelj do Frischaufovog doma i dalje u gorje. Frischaufov dom je u fazi obnove nakon požara.

PRISTUP: Od Solčave do Logarske doline pristup je moguć vozilom, nakon čega slijedi 15-ak minuta hoda do vodopada. Prvi izvor Savinje nalazi se iznad vodopada Rinka, na nadmorskoj visini od 1380 m. Ostatak izvorske vode dolazi s područja Okrešlja. Vodotok Kotovec u gornjem toku teče veći dio godine pod šljunkom, do donjeg kraja Logarske doline. Drugi izvor Savinje ili vrelo Črne nalazi se na nadmorskoj visini od 767 m. Črna teče donjim dijelom Logarske doline još 1600 m i sa svojim pritokom Jezerom tvori rijeku Savinju.

Brložnički slapovi  – slapovi potoka Brložnice. Ispod planine Zabrložnice (1.635 m) na lijevoj strani Logarske doline izvire potok Brložnica. Na nadmorskoj visini od 1.132 m nalazi se prirodni prozor: kameni most. U blizini, oko 10 m niže, potok skače u četvrti (do potoka) vodopad visine 9 m. Niže se nalaze još tri slapa od kojih je prvi veličanstveni slap visok oko 40 m. Dno ovog vodopada nalazi se na nadmorskoj visini od 997 m.

PRISTUP: Solčava / Logarska dolina – Dom planinara (nv 837 m). Od Doma planinara u unutrašnjost Logarske doline vodi pješačka staza koja je dio nastavne staze. Nakon desetak minuta “šetnje” kroz šumu, staza nas dovodi do vikendice Oglar, a nakon daljnjih desetak minuta lijevom obalom suhog korita Kotovca do drvenog mostića koji vodi iznad Brložnice. Odmah nakon pješačkog mosta desno je jedva primjetan i nemarkiran put koji se postupno počinje uspinjati uz desnu obalu Brložnice. Kada se staza počne udaljavati od potoka (nakon 100 m hoda), potrebno je skrenuti desno, uzbrdo tik uz potok. Ovdje je i ušće Brložnice i njezinog desnog pritoka nešto više. Desna pritoka oživi tek nakon kiša, ali stvara vrlo lijep, više od 30 m visok vodopad. Donji slap je visok preko 15 metara i tipično je lepezastog oblika. Svakako ga vrijedi posjetiti – samo 5 minuta hoda makadamskom cestom do obale.

Palenk slap – Na desnoj strani Logarske doline, odmah iznad hotela Plesnik i vile Palenk, vidi se slap Palenk. Slap pada preko odlomljene litice s visinskom razlikom od 78 m. Djeluje moćno pogotovo kad pada kiša. Iznad slapa je uski klanac s nekoliko izuzetno slikovitih slapova. Zimi je slap atraktivno penjalište za ljubitelje penjanja po ledenim slapovima. Vodopad Palenk je i popularno mjesto za vjenčanje. Vodopad kao i klanac Palenka proglašeni su spomenicima prirode.

Rastovški slap – Slap Rastovški skok nalazi se na desnoj padini Logarske doline u Logu. Potok, koji se napaja na padinama Strelovca i Krofičke, gotovo već u dolini nailazi na strme kamene skokove visoke između 10 i 20 m. Zanimljiva je i stijena koja je bogata okamenjenim ostacima koji svjedoče o životu u dalekoj prošlosti.

Mozirski gaj – Mozirski gaj (lug) prostire se na sedam hektara velikom području. Gaj se sastoji od iznimno očuvanog zelenila parka, cvjetnih gredica, obilja dekorativnih grmova, vode i puno etnografskih predmeta te opreme za život na selu te mnoštva malih životinja. Prvi proljetni mamac su cvatovi cvijeta šafrana, narcisa i mirisnih zumbula. Od sredine travnja cvjeta više od tristo tisuća tulipani, dok tijekom ljeta cvatu ostali različiti cvjetovi.

Napomene:

● Svaki sudionik pristupa izletu na vlastitu odgovornost, mora imati plaćenu članarinu HPS-a.

● Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka, te bacanje otpada po okolišu.

● Organizator zadržava pravo izmjene programa izleta prema uvjetima na terenu.

● Tijekom izleta sudionik izleta treba:

○ Skrbiti se o svojoj sigurnosti i sigurnosti drugih planinara;

○ Postupati prema uputama glavnog vodiča;

○ Ponašati se u skladu s načelima planinarske etike;

○ Čuvati ugled planinarske udruge;

○ Biti odgovoran glavnom vodiču.

● Svaki sudionik svojim pristupanjem izletu potvrđuje da je upoznat s uvjetima izleta te da ispunjava zdravstvene, fizičke i tehničke uvjete za sigurno sudjelovanje na izletu, da izletu pristupa na vlastitu odgovornost, da ima plaćenu članarinu Društvu, te da će se u skladu s planinarskom etikom pridržavati plana izleta, uputa i odluka glavnog vodiča.

PLANINARSKI KODEKS  – Link   

● Glavni vodič ne snosi odgovornost za osobu koja se samovoljno udalji od vođene skupine, bez njegova znanja ili protivno njegovoj uputi.

Organizator: HPD Runolist, Ribnjak 2, Zagreb, web: https://hpdrunolist.hr

Ivana Bara/Daniel Bara / HPD Runolist

Vedro!

Kondicijska zahtjevnost

Oznaka

Težina

Utrošak vremena

 (sati hoda)

Visinska razlika

K1

 LAGANO

 < 5 h 

 < 500 m 

K2

 UMJERENO

 5 – 7 h

 500 – 1000 m

K3

 TEŠKO

 7 – 9 h

1000 – 1300 m

K4

 VRLO TEŠKO

 >  9 h

 > 1300 m

Tehnička zahtjevnost

Oznaka

Težina

Opis

T1

 NE  ZAHTJEVNO

 hodnja, bez upotrebe ruku i pomagala

T2

 UMJERENO   ZAHTJEVNO

 hodnja + povremena upotreba ruku, lagano penjanje 

T3

 ZAHTJEVNO

 povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala (klinovi i čelična  užad), ZIMA: upotreba dereza i cepina po potrebi

T4

 VRLO ZAHTJEVNO

 duže i zahtjevnije dionice osiguranih putova, ozbiljnije penjanje,  ZIMA: konstantna upotreba dereza i cepina